I ove godine Dom kulture „Edhem Mulabdić“ realizuje projekat „Zapis o Maglaju“ kao podršku pojedincima, formalnim i neformalnim grupama građana koji žive na lokalnom području a žele promovisati i predstaviti raznovrsnu paletu proizvoda, od hrane i napitaka, do ručnih radova i umjetničkih djela.

Dvije sestre, gimnazijalke Lejla i Alma Alispahić imale su svoju prvu samostalnu izložbu slika i crteža koja je postavljena u galeriji-ateljeu „AB“. Za prvo predstavljanje odabrale su 30-tak crteža i slika rađenih akrilnim bojama na platnu.

Maglajska biblioteka juče je u saradnji sa Savezom gluhih i nagluhih osoba Federacije BiH za djecu i omladinu organizovala radionicu o temi „Život u tišini“. Sulejman Čaković, sekretar Saveza gluhih i nagluhih osoba Federacije BiH, Branka Jurić, tumač znakovnog jezika te Goran Jerkić stručni saradnik za pravna pitanja u Savezu gluhih i nagluhih, maloj raji su na interesantan i slikovit način približili probleme sa kojima se susreću gluhe i nagluhe osobe a posebno su ih zainteresovali za znakovni jezik.

Rotary Club Zenica u saradnji s Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK dopunio je knjižni fond biblioteke Osnovne škole „Maglaj“ sa 214 knjiga za lektiru, kao podršku projektu ''Povećanje čitalačke pismenosti učenika osnovnih škola u Zeničko-dobojskom kantonu'' koji je realiziran u prethodnom periodu.

Svjetski dan knjige u maglajskoj biblioteci obilježen je sa nekoliko sadržaja. U biblioteci je tako postavljena izložba Predstavljamo nobelovce“, a ozvaničen je i početak kampanje „Knjiga za sve“, koja podrazumijeva podršku Dnevnom centru za djecu i odrasle sa posebnim potrebama Maglaj/Žepče. Dodjeljene su i nagrade učenicama osnovne škole Dijani Beganović, Lamiji Mačković i Amili Mačković koje su napisale najbolje radove na Konkursu o temi „Čitaj mi, želim da rastem“.

Ratni fotograf i snimatelj 327.Viteške brigade Mehmed Bašić knjigu fotografija „Iskustvo od kojeg niko nije pošteđen“ predstavio je svojim sugrađanima. Na fotografijama hrabrost, ponos, sreća, bol, tuga, zapravo život kakav smo živjeli u godinama agresije, kao trajno svjedočanstvo o tom vremenu.

Opća biblioteka Maglaj organizacijom nekoliko sadržaja, u skladu sa epidemiološkom situacijom, obilježila je 63 godine postojanja i rada. Tako su održani on line stručni skupovi za bibliotekare koji rade u školskim ali i javnim bibliotekama a koji su prenijeli svoja iskustva.

U Ateljeu i galeriji "AB" Maglaj otvorena je izložba ilustracija Emira Durmiševića iz Sarajeva. Postavka izložbe, što je i razumljivo, privukla je najviše mladih Maglaja, a njima je gostujući umjetnik u vrlo inspirativnom govoru poručio da zaborave osrednjost, budu hrabri i ostvare svoje snove.

Atelje i galerija AB - Maglaj poziva vas poziva u četvrtak 11.02.2021. u 19:00 sati na otvaranje samostalne izložbe ilustracija istaknutog umjetnika Emira Durmiševića iz Sarajeva. Izložba će se otvoriti uz "mali koncert" mladog umjetnika Tarika Šekovića iz Maglaja u pratnji prof. Seada Bajramovića iz Sarajeva. Dobro došli! 

Romanopisac, novelista, eseist pa i humorista, prosvjetitelj, sanjar, nekada predsjednik Preporoda i suosnivač Slavističkog komiteta, sve je to bio Maglajlija Edhem Mulabdić, pisac prvog bošnjačkog romana „Zeleno budenje“. Promocija zbirke novela „Na obali Bosne“ još je jedan od sadržaja 18. “Mulabdićevih dana kulture“.

Otvaranjem Odjeljenja za slijepa i slabovidna lica  i promocijom knjige „Kritičari o Amiru Brki“ počeli su 18.“Mulabdićevi dani kulture“. Maglajska biblioteka, kao organizator, ovom manifestacijom želi očuvati ime i djelo Maglajlije Edhema Mulabdića, prvog bošnjačkog romanopisca, noveliste, ali prije svega prosvjetitelja.

Dodjelom nagrada, okončan je dio projekta „Muzika bez granica“. Brojni sadržaji realizovani su za najmlađe u Domu kluture „Edhem Mulabdić“ uz podršku USAID-ovog projekta PRO-Budućnost i Općine Maglaj.

U prostorijama Biblioteke u Maglaju, održana je press konferencija s ciljem predstavljanja programa 18. Mulabdićevih dana kulture. Direktorica ustanove Nina Bunjevac Salkić predstavila je bogat sadržaj ovogodišnje manifestacije koja je, prema njenim riječima, prije svega posvećena očuvanju djela i imena Edhema Mulabdića.

O Maglaju su ispjevane mnoge pjesme, a Enver Softić sa prijateljima potpisuje pjesmu koja bi mogla postati nova himna ovog bosanskog grada – „Voljeni grad“. Pjesma je premijerno izvedena ljetos tokom izložbe Fuada Čičkušića, a od tada do danas doživjela je i neke izmjene.

Kraj još jedne kalendarske godine u Općoj biblioteci Maglaj obilježili su u druženju sa građanima. Za njih su pripremili topli kakao, slatkiše, a ko je želio na poklon je mogao dobiti i knjigu. Ovo je bio još jedan od načina da se biblioteka zahvali čitaocima i građanima koji su u godini pandemije, koliko se to moglo, podržali aktivnosti Biblioteke. Inače, kao i svake godine, sredinom decembra počeo je upis u oba odjeljenja Opće biblioteke. Upisnina se ne mijenja blizu dvije decenije, pa je za upis potrebno izdvojiti 10 KM, ali je zato kolektivni upis za učenike osnovnih i srednjih škola 5 KM.

U tešanjskoj biblioteci nedavno je održan Okrugli sto o temi "Marketing u okviru bibliotečke djelatnosti i uticaj na razvoj kulturnog turizma", a po jedanaesti put je dodjeljena nagrada za doprinos u razvoju bibliotekarstva "Mustafa Ćeman".

U četvrtak, 24. decembra u 19 sati u Ateljeu i galeriji "AB" Maglaj povodom 25 godina umjetnikovog stvaralaštva, biće otvorena izložba pod nazivom "Atmosfera beskraja“ istaknutog umjetnika - fotografa Adnana Bubala.

Direktorice i bibliotekarke "Opće knjižnice" u Usori te "Opće biblioteke" u Maglaju su dobitnice priznanja "Najbolji bibliotekar Zeničko-dobojskog kantona" za 2020. godinu.

Čitanje je čarobna aktivnost koja jača naše intelektualne i emocionalne kapacitete u isto vrijeme. Opšte je poznata činjenica da čitanje ima i terapeutski učinak.

U Visokom su na redovnom sastanku Udruženja bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) dodjeljene nagrade i priznanja najboljim u ovoj oblasti. Uz Daliborku Matošević sa Usore i Nina Bunjevac-Salkić iz Maglaja, dobitnica je Priznanja za ukupan doprinos razvoju bibliotečke djelatnosti, dok je Senadu Čišiji iz Kaknja uručena zahvalnica za doprinos djelovanju Udruženja bibliotekara ZDK.