Subota , 31. Jul, 2021

KULTURA - CULTURE

Daliborka Matošević i Nina Bunjevac-Salkić najbolje bibliotekarke Zeničko-dobojskog kantona

img

Direktorice i bibliotekarke "Opće knjižnice" u Usori te "Opće biblioteke" u Maglaju su dobitnice priznanja "Najbolji bibliotekar Zeničko-dobojskog kantona" za 2020. godinu.

Udruženje bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona je prvi put otkako postoji dodijelilo priznanje "Najbolji bibliotekar Zeničko-dobojskog kantona". Nagradu su podijelile dvije bibliotekarke po struci, a danas i direktorice svojih biblioteka, Daliborka Matošević, direktorica "Opće knjižnice" u Usori te Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju, javlja Anadolu Agency (AA).

Daliborka Matošević se po završetku srednje škole u Sivši (općina Usora) upisala na Filozofski fakultet u Sarajevu, Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo. U to vrijeme općina Usora nije imala gradsku biblioteku poput drugih općina u Zeničko-dobojskom kantonu. Postojale su samo one školske. Međutim, potreba za jednom bibliotekom kao središtem kulture, javila se i ovdje.

Biblioteka od temelja

"Koncem 2006. godine je donesena odluka o utemeljenju Javne ustanove 'Opća knjižnica' u Usori. S obzirom na to da sam u tom periodu završila fakultet, imenovali su me za osobu koja će predstavljati i zastupati ovu ustanovu do početka njenog rada. To je podrazumijevalo period od godinu dana jednog finog rada, budući da su se morali ispuniti svi uvjeti koje propisuje Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, u smislu da su se morale nabaviti knjige, znači 10.000 knjiga, onda prostorni uvjeti, kadrovski, znači sve što se podrazumijeva za početak rada jedne biblioteke", ističe Matošević, jedna od inicijatorki za otvaranje ove biblioteke.

Zvaničan početak rada "Opće knjižnice" u Usori je 1. januar 2008. godine. Matošević dodaje kako njena funkcija ovdje nije samo biti direktorica. Doprijeti do čitaoca može ponajviše onaj koji biva spona između knjige i čitaoca, a ona je upravo i to.

"Obnašam funkciju ravnatelja, ali s obzirom na to da imamo samo dva uposlena stručna djelatnika, po našoj sistematizaciji moram obavljati i poslove bibliotekara, znači biti i voditelj zavičajne zbirke i tako dalje, sve po potrebi u skladu s poslom", dodaje ona u razgovoru za AA.

Svijet čarolije

Nina Bunjevac-Salkić se nakon završetka Gimnazije u Maglaju upisala na Komparativnu književnost i bibliotekarstvo u Sarajevu.

"Kada sam počela raditi u biblioteci, a bilo je to davne 1988. godine, meni je to bilo kao da sam ušla u neki drugi svijet, svijet čarolije, iako je biblioteka tada bila mala, na nekih 100 kvadrata i bila ono kako baš zamišljamo biblioteke, mračna, tiha", kaže Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju.

Magistrirala je na istom fakultetu.

"Kad sam upisivala magisterij, to nije bilo zato što mi to treba u poslu, niti za napredovanje u karijeri, nego što sam osjetila da radeći jedne te iste poslove, počinjem da gubim ono što je srž života, taj dodir sa književnošću, to stalno istraživanje, iznalaženje sebe u svemu tome", kaže ona, dodajući kako je tada slušala profesore poput Tvrtka Kulenović, Dževada Karahasana, Marka Vešovića koji su umjeli da je vrate njoj samoj.

U ratnom periodu je obnašala funkciju urednice na Radiju Maglaj. Poslije je radila kao profesorica bosanskog jezika i književnosti budući da je tog kadra nedostajalo, a kratko i u Općini Maglaj. Godine 2003. je došla je na poziciju direktorice "Opće biblioteke" u Maglaju koja je osnovana 1958. godine, u sklopu tadašnjeg radničkog univerziteta, a 2002. je dobila svoju samostalnost.

Poplava uništila biblioteku

Nagrada koju su dvije kolegice koje spaja ljubav prema knjizi, čitalaštvu te biblioteci, spojile predstavlja nagradu za njihov ukupan dosadašnji doprinos bibliotečkoj djelatnosti.

Direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju kaže kako ova nagrada nije pripala samo njoj, nego cijeloj njenoj biblioteci. Prisjetila se i najtežeg perioda za ovu biblioteku.

"U 2014. godini, u vrijeme velikih poplava ovdje u Maglaju, biblioteka je bila skoro u cijelosti uništena. Kolege i kolegice bibliotekari i knjižničari su svesrdno radili. Uložili su sebe i rizikujući svoje zdravlje da bi prvo očistili sve to, i ja kažem da nema nijedne osobe u ovoj bilioteci koja ne zaslužuje to priznanje", navodi ona.

U poplavama je uništeno preko 28.000 jedinica knjižnog fonda.

"Veliko je kad ljudi prepoznaju značaj knjige. To me je fasciniralo, to me je i držalo sve vrijeme. Ljudi iz različitih krajeva Bosne i Hercegovine su nam slali knjige, donosili ih i slali anonimno. Bojala sam se tada da će ljudi prazniti svoja skladišta i izbacivati knjige koje ne žele, ali to se nije desilo. Donosili su nam nove knjige, izuzetno značajne, stručne knjige, skupocjene", prisjeća se ona, dodajući kako danas imaju više knjižnog fonda negoli prije, preko 50.000 bibliotečkih jedinica.

Zaslužna nagrada

Nagrada koju je dobila je veliko priznanje, ali i odgovornost.

"Dodijelili su meni i kolegici Daliborki nagradu upravo za taj cjelokupan doprinos razvoju bibliotečke djelatnosti, dakle za naš angažman i kroz Udruženje, i kroz naše biblioteke u kojima mi radimo, ali i za svu motivaciju koju pružamo i drugim kolegicama i kolegama, zato što imamo nešto volje, nešto energije, znanja koje ćemo rado podijeliti sa svima koje to interesuje", ističe ona.

Svaka nagrada znači, to je sigurno, ali ovo priznanje je samo potvrdilo moj rad, ističe direktorica "Opće knjižnice" u Usori. Kao i svaki početak, i njihov nije bio lak.

"Mi smo bili u jednom malom prostoru od 60 kvadrata. I naš najveći problem je bio upravo prostor, tako da smo morali pristupiti gradnji novog objekta, i polovinom 2018. godine smo se preselili u novi objekat", prisjeća se Matošević.

Ova biblioteka danas ima oko 400 korisnika. Direktorica je posebno ponosna na pokretnu biblioteku pomoću koje obezbjeđuju knjigama područna odjeljenja Osnovne škole "Fra Ivan Franjo Jukić" i vrtić "Ivančicu".

"Moj vlastiti automobil prevozi knjige do područnih odjela, dogovorimo se s djecom, nastavnicima, učiteljicama o tome što im treba, odnesemo knjige, zadužimo, razdužimo knjige. A, osim knjiga, nudimo tim malim korisnicima i neke druge aktivnosti koje provodimo u sklopu pokretne knjižnice. Recimo, kazališna predstava, dogovorimo u jednoj školi da će se odigrati, ili promocija nekakva, radili smo i projekcije crtića", kaže ona.

Saradnja je danas osnova svakog dobrog posla.

"Kako smo počeli razgovarati na tu temu, kako smo počeli s radom, te 2007. kada sam ja radila pri Općini na rješavanju administracije, ispunjavanju svih tih pravnih uvjeta, a friško izašla sa fakulteta, onda mi je bilo sve, ne znam ovo, ne znam ono. I ko je bio tu da mi pomogne, upravo biblioteke i kolege i kolegice iz biblioteka. Dakle, nije to samo suradnja ispred Udruženja bibliotekara Zeničko-dobojskog kantona, mi smo svi vezani i ta suradnja je, slobodno mogu reći, na zavidnom nivou", ističe Matošević.

Društvo najobjektivnije

Obje direktorice su saglasne s tim da su priznanja koja su dobijala od svojih općina najvažnija.

"Posebno bih izdvojila nagradu koju je Općina Usora dodijela našoj knjižnici za razvoj kulture, jer je prijedlog došao od Usorana, stanovnika ove općine. To mi je satisfakcija da sve što se radi pod krovom ove biblioteke nije uzalud", ističe direktorica "Opće knjižnice" u Usori.

Društvo prepoznaje rad i uvijek daje najobjektivnije ocjene, stava su obje.

"Moram istaći da je Fond otvoreno društvo Bosne i Hercegovine dvije godine uzastopno vršio istraživanja zadovoljstva građana komunalnim, javnim uslugama, i u to ispitivanje su uvrstili i biblioteke. Od svih gradova koje su oni istraživali, mislim da je riječ o 26 gradova, naša biblioteka je bila najbolje ocijenjena, anonimnom anketom od naših sugrađana", dodaje Nina Bunjevac-Salkić, direktorica "Opće biblioteke" u Maglaju, u razgovoru s novinarkom AA.


(Anadolu Agency)