Četvrtak , 28. Mar, 2024

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

U Maglaju se organizuju radionice za hranitelje

img

Odnos prema hraniteljskim porodicama trebao bi biti bolji

Zakonom o socijalnoj zaštiti Federacije BiH i ranije je bilo predviđeno pravo smještaja djece u hraniteljske porodice, a sve je regulisano i Zakonom na nivou ZDK. U posljednjih nekoliko godina stvorila se potreba da se oblast hraniteljstva, uredi na poseban način pa je prošle godine donesen i poseban zakon čija je primjena počela u martu ove godine. Zakon predviđa i edukacije za hranitelje, pa je u Maglaju u toku edukacija za hranitelje sa područja općina Tešanj, Maglaj i Doboj Jug.

 Vodio brigu o troje djece preminulog brata

Među polaznicima radionica je i Senaid Sirovica iz Novog Šehera. Prije sedam godina, u svega četiri mjeseca umrli su mu brat Sadin i snaha Enesa, a on i supruga su uz svoje dvoje nastavili da vode brigu Naidi i Nadiri, koje su tada imale 16 i 14 godina te Anisu koji je imao svega 5 godina kada je ostao bez oba roditelja. Naida i Nadira su već zasnovale svoje porodice, a Anis je školarac. „Ponosan sam na svo petoro djece, svi su odlični đaci. Svako ko ima svoju djecu, učinio bi isto što i ja. Ko ne bi prihvatio djecu brata i snahe“, rekao nam je Senaid. Zakon o hraniteljstvu postoji, ali ima i određene manjkavosti. „Odnos prema hraniteljskim porodicama je jako loš i nadležni nemaju sluha za nas“, kaže nam Senaid. Naime, federalnim Zakonom o hraniteljstvu predviđene su naknade  za djecu koja su smještena u hraniteljske porodice i za same hranitelje. Obzirom da troškove smještaja po Kantonalnom zakonu o socijalnoj zaštiti snose i osobe koje se smještaju u hraniteljsku porodicu, ako imaju vlastita primanja, Anis, kao uživalac porodične penzije, učestvuje u troškovima smještaja. Tako porodica Sirovica mjesečno dobija svega 50-tak KM na ime hraniteljstva. „Ne mogu kriviti Centar za socijalni rad. Da je dobro nije, nama su ruke vezane. Djecu bih prihvatio i bez ikakve naknade, ali oba ministarstva moraju shvatiti da i mi hranitelji imamo potrebe i moraju uzeti u obzir naše slučajeve i obaveze“, dodao je Sirovica.

I edukatori dosta nauče od hranitelja

Hranitelji, bilo da se bave srodničkim ili nesrodničkim hraniteljstvom, prolaze obuku koju vode posebno educirani socijalni radnici. „Govoriti o tome kakav hranitelj treba biti, za ove porodice je davno prošlo vrijeme i većinu razvojnih faza su već prošli. Međutim, uvijek se ima i nešto novo naučiti, posebno kako se nositi sa emotivnim stanjem djece u situacijama odvajanja od biološke porodice“, rekla nam je Jasmina Hasanić, socijalna radnica. Jedan od edukatora je i Samir Hrustić, socijalni radnik iz zenice. „Problemi se najčešće javljaju kod nesrodničkog hraniteljstva, a to je kontakt djeteta sa biološkom porodicom. Nije to problem problem porodice, nego vidjeti da dijete ima problem sa tim. Ove edukacije pomažu i da dijete što brže i sa manje posljedica preboli taj gubitak“, dodao je Hrustić.

 
N.Br./maglaj.net