Petak , 18. Oct, 2019

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

U Uzeirbegovom konaku organizovani dani otvorenih vrata (FOTO)

img

Mališani zapjevali i sevdalinku

Stara maglajska čaršija prepoznatljiva je po srednjevjekovnoj utvrdi Gradini, Jusuf-pašinoj džamiji Kuršumliji, sahat kuli, Čabrinoj kafani i Uzeirbegovom konaku.

Sve ove znamenitosti čine najljepšu razglednicu staroga dijela grada, na desnoj obali Bosne. U povodu 100-godišnjice Čabrine kafane, Uzeirbegov konak otvorio je svoja vrata.

Najmlađi bili posebno znatiželjni

U sobama konaka vrijeme kao da je stalo. Tu su svoje mjesto našli stari bosanski ćilimi, sećije, vezeni jastuci, peškuni, tkalački stanovi, bešike, sehare, staro posuđe i svakodnevni upotrebni predmeti iz osmanskog perioda, a sve to poklonile su Maglajlije i Maglajke za izložbenu postavku. Uzeirbegov konak posjetili su mališanim sva tri vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola, građani. Najmlađi su bili posebno znatiželjni, a u duhu ambijenta otpjevali su i jednu sevdalinku. „Nikada nisam bio ovdje i mami i tati ću ispričati gdje sam bio“, rekao nam je Nedim. Ildi i Amini su se najviše svidjeli princeza i kralj, odnosno dvije lutke obučene u mušku i žensku bosansku narodnu nošnju. Uposlenici Doma kulture „Edhem Mulabdić“, koji i upravlja ovim objektom, posebno su se potrudili da Uzeirbegov konak, nakon dužeg vremena, spremno dočeka brojne goste. „Svi koji su posjetili Uzeirbegov konak mogli su se upoznati sa tradicijom i načinom života u Maglaju nekada davno. Hvala sugrađanima za sve što su poklonili za postavku u Uzeirbegovom konaku“, rekla nam je Svjetlana Zamboni, direktorica Doma kulture „Edhem Mulabdić“.

Uzeirbegov konak je i nacionalni spomenik

Uzeirbegov konak izuzetno je lijep objekat uz samu obalu Bosne. Sagrađen u starobosanskom stilu XIX vijeka negdje oko 1875. godine. Priča se da je prizemlje urađeno od tesanih kvadera koji su bili pripremljeni za gradnju mosta koji je Maglajlijama ponudio Jusuf-paša. Konak je sagradio jedan od potomaka maglajskih kapetana Salih-beg Uzeirbegović. O ovoj građevini, koja je danas Nacionalni spomenik pod izvornim nazivom Uzeirbegovića konak, najduže su brinuli potomci porodica Uzeirbegovića. Kao i mnoge druge građevine i Uzeirbegov konak teško je oštećen tokom ratnih godina, a švedska fondacija „Kulturno nasljeđe bez granica“ prva je osigurala sredstva za njegovu sanaciju.


















N.Br./maglaj.net