Petak , 29. Mar, 2024

VIJESTI - NOVOSTI - NEWS

Promovisana knjiga ''Razvoj školstva na području općine Maglaj'' autorice Mensure Smajić

img

U okviru 20. “Mulabdićevih dana kulture“ predstavljena knjiga „Razvoj školstva na području općine Maglaj – maglajske osnovne škole u miru i ratu“ Mensure Smajić.

U predvečerje Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, Biblioteka je organizovala još jedna sadržaj u okviru manifestacije „Mulabdićevi dani kulture“ i to promociju knjige Mensure Smajić „Razvoj školstva na području općine Maglaj – maglajske osnovne škole u miru i ratu“. Knjiga sadrži građu i sveobuhvatne podatke o razvoju osnovnih škola na području općine Maglaj, što je bio i diplomski rad autorice te daje sliku organizacije osnovnog obrazovanja u ratnim godinama. „Pisati o školstvu znači pisati o jednom od najznačajnijih segmenata ljudskog društva, znači obuhvatiti riječima hiljade mladih duša i stotine onih zrelih, onih koji podučavaju. Iako nas očekivanja čitalaca tjeraju na to da sve prikažemo faktografski, da zaobiđemo svijet emocija i uronimo u svijet informacija, emocije se ipak iskradu i pokažu da ono o čemu pišemo zapravo i živimo. Takav je rad Mensure Smajić. U svojoj knjizi obuhvata vremenski raspon od 1873.godine do okončanja agresije na našu domovinu. U knjizi, uz informacije dokumentarnog karaktera, otkriva u nekoj rečenici ili kratkom izrazu širok raspon osjećanja, od radosti i strasti za svojim poslom, dio tuge i sjete zbog vremena koje je prošlo i ljudi kojih više nema“, kazala je na promociji u ime izdavača Nina Bunjevac-Salkić, direktorica Biblioteke. „Ova knjiga je i svojevrsno podsjećanje na ljude koji su dali ogroman doprinos razvoju osnovnih, srednjih škola ali i vrtića i napretku ove sredine. Ova knjiga je moj je dug svima njima“, naglasila je autorica Mensura Smajić koja je knjigu posvetila svome rahmetli sinu Seji i bratu Ilijasu.

Efekti radio škole bili su fantastični

Tokom promocije posebno je naglasila da se ne smiju se zaboraviti prvi mektebi koji su bili prve obrazovne ustanove u ono davno vrijeme, da znamo da je i ruždija nekada bila u Maglaju, kao i medresa. Posebno emotivno Mensura Smajić je govorila o obrazovanju u periodu 1992-1995.godina i na koji način je organizovan rad sa djecom, učenicima osnovnih škola uz podršku Ratnog predjedništva i Komande. „Razmišljali smo o dijelovima grada u kojima se može organizovati nastava, u kojem podrumskom prostoru, da li u tom dijelu grada ili u blizini žive prosvjetni radnici. Odziv kolega i kolegica bio je nevjerovatan iako su rizici bili veliki. U prvoj fazi organizovali smo radio školu u Radio Maglaju, a efekti su bili fantastični i prosvjetni radnici su se dobro snašli u situaciju kada ne vide dijete pred sobom, a moraju ih nečemu naučiti. U vrijeme kada susjedne općine nisu rizikovale da to rade, mi smo to radili i to vrlo uspješno. Kada je situacija dozvoljavala počela se odvijati i nastava po punktovima kojih je u ratnim godinama bili desetak, od Starog i novog dijela grada, pa do Ravne i Kosove, Omerdinog polja, Misurića, Jelovca, Liješnice, olovke su se dijelile na dvoje, listovi iz svesaka. Ali, imali smo veliku pomoć i podršku roditelja djece, ljudi u mjesnim zajednicama koji su nastojali pomoći i djeci i nastavnicima. Bilo je teško, ali lijepo je bilo vidjeti osmijehe na dječijim licima, kada vidite da su zadovoljne kolege. Bilo je to vrijeme kada se sve dijelilo, pa i tuge, to je bilo vrijeme kada sam upoznala 'male/velike' ljude koje ću pamtiti cijeli život. Oni su meni pomogli da opstanem kada sam doživjela ličnu tragediju, da uradim posao i da ohrabrim i druge. Bilo je to vrijeme za pamćenje i zadatak koji smo postavili pred sebe, uspješno smo odradili“, kazala je Mensura Smajić, autorica knjige. Na kraju promocije posebno je poručila: „Ne zaboravite, to nam je zadatak. Možemo govoriti da volimo Maglaj, ali svako od nas je dužan da za ovaj grad učini nešto, napiše, napravi, naslika. A Maglaj kao Maglaj uvijek je bio značajan, ne samo u našim nego i u očima svih koji su dolazili i dolaze ovamo“.

Iz biografije

Mensura Smajić studirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i stekla zvanje profesora pedagogoje i psihologije. Cijeli radni vijek je provela u obrazovanju, radeći različite poslove. Po Odluci Ratnog predsjedništva 1992.godine imenovana je za povjerenika u osnovnom i predškolskom obrazovanju, bila je i načelu Sekretarijata za društvene djelatnosti i opću upravu, a od maja 1997.godine radi kao školski pedagog i profesor psihologije u Mješovitoj srednjoj školi i Gimanziji. Dobitnica je brojnih priznanja za svoj rad i aktivnosti, kao i „Maglajske lente“ jednog od najvećih općinskih priznanja.

 

N.Br./maglaj.net