Više od stotinu ljudi okupilo se 10.jula u Rječici, naselju između Maglaja i Doboja, na mjestu gdje se planira otvoriti novi kamenolom. Samo mjesec dana nakon što je Gradska skupština Doboj proglasila Ozren zaštićenim područjem, neko je odlučio otvoriti četvrti kamenolom na potezu od svega deset kilometara, tik do kuća, šuma i izvora pitke vode. Iako je Grad Doboj u svojoj odluci jasno naglasio da se protivi svakoj devastaciji i uništenju zaštićenog dobra, raspisan je javni poziv za koncesiju na čak 30 godina, bez ikakvih konsultacija s mještanima. Zakon jasno nalaže da moraju pitati oni koji tu žive i udišu zrak, nažalost već prepun prašine zbog postojećih kamenoloma.
UG Fojničani Maglaj, zajedno s kolegama iz udruženja iz Doboja i Petrova i Mreža za zaštitu prirode u BiH, već petu godinu istražuje Ozren, dokumentira njegove prirodne vrijednosti i zagovara da Ozren dobije status koji zaslužuje. Prema prostornom planu Republike Srpske, Ozren treba biti zaštićen u rangu nacionalnog parka, dok dio koji pripada Federaciji BiH, uključujući pećinski kompleks Mokra Megara, treba biti zaštićen do kraja ove godine. Tokom naših istraživanja otkrili smo mnoštvo dragocjenih podataka o planini Ozren, a u pećini Mokra Megara i novu vrstu slijepog pauka kojem smo dali ime Ozrenski pauk, kako bismo odali počast ovoj planini i svim ljudima koji je brane.
Neki pitaju: „Zašto Federacija brani Ozren?“ Odgovor je jednostavan: Ozren je jedinstvena i nedjeljiva planina. Ozren bi dijelili samo oni koji bi dijelili i krčmili njegova prirodna bogatstva, kao što su to već činile firme iz oba entiteta koje su ovdje eksploatirale kamen, ostavljajući za sobom samo prazninu, prašinu i uništene puteve. Jasno je da administrativno Ozren pripada i Republici Srpskoj i Federaciji, ali prije svega pripada ljudima koji tu žive, koji žele čistu vodu, čist zrak i zdravu djecu. Ti ljudi nisu nikakvi službeni organi Federacije niti Republike Srpske. To u građanke i građani koji pružaju otpor međuentitetskoj pljački. Ako postoji međuentitetska saradnja u nelegalnoj eksploataciji, onda je logično da postoji i međuentitetski otpor toj pljački.
Kada govorimo o zaštiti prirode, često kao glavni argument ističemo biološku raznolikost, raznolikost biljnog i životinjskog svijeta koju Ozren nesumnjivo ima. Ali postoji i pejzažna raznolikost, raznolikost staništa i ljepota krajolika kao vrijednost koju moramo čuvati. Lokacija planiranog kamenoloma, Ravna kosa, Orline, jedno je od pejzažno najljepših ozrenskih brda, koje privlači pažnju svakog putnika koji prolazi ovim krajem. Nažalost, već sada je ovo brdo ranjeno, a njegova ljepota narušena brutalnom i ilegalnom eksploatacijom. Trebamo li doista dopustiti da se uništi, kao što je uništen Šahin kamen? Orline i Šahin kamen, već po svojim imenima, svjedoče da su to nekada bila brda orlova i sokolova. Zbog čovjeka i njegovog štetnog djelovanja, ti orlovi i sokolovi su nestali, i danas ih više nama. Zato neka nam taj njihov tužni nestanak bude barem opomena: ako se ova suluda devastacija prirode nastavi, nestat ćemo i mi.
Bili smo u Rječici jer ne pristajemo da Ozren bude još jedno mjesto koje će ostati prazno, ogoljeno i napušteno. Bili smo na tribini jer vjerujemo da su ljudi i priroda važniji od profita, jer želimo da djeca rastu uz čistu vodu i čist zrak, a ne uz detonacije, prašinu i kolone kamiona.
Jasno smo poručili da Ozren mora ostati zaštićeno područje, ali mora ostati i živ. To je naš zadatak i odgovornost prema generacijama koje dolaze. Stoga ovo nije samo borba za prirodu. Ovo je borba za život.
Hvala svima koji su bili s nama „Zajedno za Ozren“!, saopšteno je iz UG Fojničani.
УДРУЖЕЊЕ “КОЛО” - РЈЕЧИЦА ГОРЊА
Ekološko udruženje Gostilj Ozren
Ekološko udruženje "OZRENSKI STUDENAC" Sočkovac
Aarhus centar u Bosni i Hercegovini
UG Fojničani