Nedjelja , 02. Oct, 2022

KULTURA - CULTURE

Atelje i galerija ''AB'' Maglaj vas poziva na ''Prijatno večer i druženje'' sa Ahmedom Bosnićem, Slobodanom Stajićem i Fuadom Ruvićem

img

Atelje i galerija AB - Maglaj poziva vas večeras od 19,00 sati na "PRIJATNO VEČER I DRUŽENJE" sa Ahmedom Bosnićem, Slobodanom Stajićem i Fuadom Ruvićem u sklopu kolekcionarne izložbe zapisa "Maglaj u vremenu" Davora Vidakovića. Dobro došli!
 
O gostima : 

Ahmed Bosnić (Tešanj, BiH, 17.06. 1943.

Bosanskohercegovački novinarpublicist,  istraživač i amater arheolog. Rodio se u Tešnju 1943. godine, ali živi u Sarajevu i Splitu. Napisao je više popularnih knjiga iz rubnih područja znanosti

Poznat je po svojim novinarsko-istraživačkim ekspedicijama u nepoznate krajeve svijeta, koje je organizirao proteklih desetljeća, te istraživanjima zagonetnih kamenih kugli na području BiH. Pobornik je pseudoznanstvene teorije o postojanju piramida u srednjoj Bosni, koju je 2004. godine objavio dr Semir Osmanagić.

Bosnić u knjizi Dan kada su učenjaci umirali govori o mnogim znanstvenicima  koji su navodno tajanstveno umrli dok su istraživali mnoge tajne zemlje i svemira. Posebno ističe one koji su umrli iz potpuno nejasnih razloga nekoliko minuta prije nego što su trebali objaviti neko veliko znanstveno otkriće.

U knjizi Sve misterije svijeta raspravlja o mnogim tajnama planete Zemlje. Kao primjer Bosnić uzima često tzv. UFO, leteće tanjure za koji mnogi svjedoci tvrde da su ih vidjeli.

Tajanstvenom moru Bosnić raspravlja o tajnama mora. Kao najnejasniju točku na Zemlji navodi tkz. Bermudski trokut , na kojem su mnogi brodovi misteriozno bez traga nestali.

Tajne iščezlih civilizacija govore o starim civilizacijama kao što su Maje ili stari Egipčani , o svim tajnama koje su oni krili.

Karijera

1963. – 1975. – Reporter, urednik i zamjenik glavnog i odgovornog urednika tjednika ”Svijet”, Sarajevo; 1976. – 1980. – urednik tjednika ”Ven”, Sarajevo; 1980. – 1985. – urednik tjednika ”Svijet”, Sarajevo; 1980. – 1992. – glavni i odgovorni urednik magazina "Una ", Sarajevo;

1988. – pokretač i glavni urednik magazina ”Arka”, Sarajevo; 1992. - 1995. – vlasnik i glavni urednik magazina ”BiH Ekskliziv”, Split - Frankfurt; 1997. – autor i supervizor magazina za osnovce ”5 PLUS ”, Sarajevo; 1998. – autor i supervizor magazina za najmlađe ”Palčić”, Sarajevo; 2001. – 2002. glavni i odgovorni urednik dnevnika ”Večernje novine”; 2007. – Izvršni direktor Fondacije Arheološki park 'Bosanska piramida sunca', Sarajevo ; 2008. – Predsjednik UO Fondacije Arheološki park 'Bosanska piramida sunca', Sarajevo

Djela

Autor je većeg broja knjiga, ovo su samo neke:

Sve misterije svijeta (samostalno izdanje, 1971.);  Atlantida: najveća misterija prošlosti (samostalno izdanje, Sarajevo, 1988.); Izvan tijela (samostalno izdanje, 1989.); Dan kada su učenjaci umirali (samostalno izdanje, 1989.); Tajne iščezlih civilizacija (samostalno izdanje, 1989.); Misionari iz svemira: istina o letećim tanjirima (samostalno izdanje, 1991.); Tajanstveno more (samostalno izdanje, 1991.); Knjiga proricanja (samostalni izdanje, 1991.); Zapisi i hamajlije ("Arka Press", Sarajevo, 1997.); Bosna i Hercegovina: Ono najbolje (fotomonografija, koautorsko djelo sa Stjepanom Kljujićem i Goranom Milićem; Izdavač SAK Trade, Sarajevo, 2004.); Knjiga tajni: velika ilustrirana enciklopedija tajnih znanja i zaboravljenih vjerovanja (samostalno izdanje, 2007.); Svjetlost duše - o praktičnim upotrebnim vrijednostima 99 Lijepih Božijih Imena (samostalno izdanje 2011.);

TV serijali

2002. – Tajne iščezlih civilizacija (8 nastavaka – TV-99, Sarajevo); 2003. – Rapa Nui (8 nastavaka – TV Hayat, Sarajevo); 2013. – Nepoznati - 2013. - TV Hayat, Sarajevo Nepoznati Tibet (nebeskom željeznicom od Pekinga do Lhase; Lamaserije, sveta jezera i glečeri); 2014. – U potrazi za Atlantidom - TV Hayat, Sarajevo (Španjolska, Kanarsko otočje, marokansko priobalje...) 2015. – Nepoznata Turska - TV Hajat, Sarajevo (Galipolje, Troja, Efes, Nimrud, Urfa, Ararat, Gobekli Tepe...); 2016. – Nepoznata Indonezija - TV Hayat, Sarajevo (Papua - plemena Dani, Korovali..., Bali, Borobudur, Sulawesi - Tana Toraja, Sumatra...); 2018. - Nebeski greben - Nan Madol – TVBiH  -- Sudjelovanje u brojnim tv emisijama o drevnim kulturama, parapsihologiji , misterijima...

Istraživačke ekspedicije

1965. – Put del Mare: obalom Mediterana od Port Saida do Istanbula – Egipat, Palestina, Izrael, Libanon, Sirija, Turska; 1971. – Tragom Aleksandra Makedonskog: Makedonija, Grcka, Turska, Irak, Iran…; 1974. – Filipini: istraživanje liječenja duhovnim putem;

1981. – Tragom Mojsija: Dolina piramida, Sinajsko gorje, Jeruzalem, Kumran…;1984. – Tragom Opijumskog rata: Hong Kong, Guangdong, Šangaj, južna kineska obala, te kineske kraljevske grobnice, pustinja Gobi gdje su otkrivene najbrojnija gnijezda jaja dinosaurusa – polazište iz Pekinga; 1987. – Na Putu svile: Indija, Kašmir, Ladak, Nepal, Tibet…;1988. – U carstvu opijuma: ekspedicija kroz “Zlatni trokut”, neistraženo područje na tromeđi Tajlanda, Burme i Laosa; 1989. – Putevima kafe i tamjane: Jemen, Saudija, Jordan, Sirija, Libanon…

1990. – Tragom nestalih civilizacija Južne Amerike: Ande – Amazon (Ekvador, Peru, Bolivija, Brazil, Venecuela…); 1990. – Tragom Charlesa Darwina: Otočje Galapagos; 1991. – Na otoku posljednji kanibala: Papua Nova Gvineja – Irjan Đaja; 2002. – U potrazi za Eldoradom i Zemlje Mu: Peru, Bolivija, Chile, Uskršnji otok, Francuska Polinezija, Melanezija, Mikronezija, Indonezija…; 2013. – Nepoznati Tibet (nebeskom željeznicom od Pekinga do Lhase; Lamaserije, sveta jezera i glečeri); 2014. – U potrazi za Atlantidom (Španjolska, Kanarsko otočje, marokansko priobalje...) ;2015. – Nepoznata Turska (Galipolje, Troja, Efes, Nimrud, Urfa, Ararat, Gobekli Tepe...); 2016. – Nepoznata Indonezija (Papua - plemena Dani, Korovali..., Bali, Borobudur, Sulawesi - Tana Toraja, Sumatra...); 2018. - Nan Madol (Mikronezija, otok Pohnpei); 2019. - UZBEKISTAN - Karavanskim Putem svile;

Novinarske nagrade

1962. – Prva nagrada za radio reportažu – Radio Sarajevo, Sarajevo;1962. – Zlatno reportersko pero – Plavi vjesnik , Zagreb; 1964. – Novinarska nagrada za serijal ’Sudbina čovjeka’, ”SVIJET”, Sarajevo; 1971. – Novinarska nagrada za serijal ’Put na Orijent’, ”SVIJET”, Sarajevo; 1975. – Najčitaniji autor nedjeljnika ”SVIJET”, Sarajevo; 1988. – Novinarska nagrada za životno djelo ”30. august” NIŠRO ”Oslobođenje”; 2018. - Novinarska Nagrada za životno djelo Društva novinara BiH;

 

Slobodan Stajić, novinar i putopisac kroz čiju su školu prošla današnja velika novinarska imena je rođen 22.02.1947. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu.

Prve reporterske zapise o Maloj Aziji, Europi i bivšoj Čehoslovačkoj objavio je još 1965. godine.

Kao novinar i urednik Oslobođenja i Svijeta (iz zlatnog doba), te saradnik Dana, Spektra, Sezama i sarajevske Republike, kao i više stranih listova, objavio je oko 4.500 članaka, putopisa, portreta, intervjua i komentara o Balkanu, Mediteranu, Kavkazu, Kini, poznatim ličnostima i Olimpijskim igrama.

Sa pacifističkom besjedom „Od Mekonga do svete rijeke Jordan“ bio je prvak bivše Jugoslavije u govorništvu 1970. godine u Skoplju. Dobitnik je i brojnih novinarskih priznanja za izvještaje iz Rumunije, Turske, Bugarske, Albanije i sa Kipra, kao i za urednički doprinos šefa Deska Oslobođenja tokom minulog rata u BiH. U istom listu bio je i urednik spoljnopolitičke rubrike, feljtona, reportaža i tribine čitalaca, a jedno vrijeme obavljao je i dužnost zamjenika glavnog i odgovornog urednika Izdavačke djelatnosti NIŠRO Oslobođenje. Uporedo, više od dvije decenije (1970-1991) bio je i stalni saradnik Politike.

Bio je i predavač na Visokoj školi novinarstva Media plan u Sarajevu, koja je osnovana u saradnji sa prestižnom Visokom školom novinarstva iz Lila.

Nosilac je najvećeg priznanja Oslobođenja, nagrade za životno djelo „30. avgust“ (1999), te laureat prestižne međunarodne nagrade Sloboda (Award Freedom) za 1998. Tokom rata u BiH izvještavao je za najugledniji atinski list Elefterotipiju, a po završetku rata bio je kolumnista u tesalonikijskim listovima Makedonija i Thessaloniki. Autor je i knjige putopisa iz 33 zemlje „Zeugmine suze“ (doživjela tri izdanja), kao i knjige zapisa „Kina, bajkovita zemlja“ (2010), a bio je i koautor enciklopedijskog izdanja Olimpijske staze (1983), te monografije „Zbogom Bosno, odoh u Sarajevo“ (2009).

Svi oni koji poznaju Stajića, znaju da se radi o vječitom sanjaru, čovjeku koji nađe izlaz iz svake situacije, prijatelju, dobrom šefu i uglednom građaninu BiH.

Fuad Ruvić je idejni tvorac Studentskog ljeta.
U prvoj godini te tadašnje „priredbe“ 1965. godine bio je sa starijim članovima, studentima Zavičajnog kluba studenata u Maglaju prisutan kao predstavnik srednjoškolaca. Na drugom izdanju bio je organizator i voditelj,  a godine 1967. bio je na čelu organizacije, koja je napravila prvo i dosada jedino izdanje na maglajskoj Gradini, kao i nekoliko narednih koji su utvrdili poziciju Festivala u širokim okvirima. Godine 1970. bio je nosilac ideje da se „priredba“ nazove festivalom i da predstavlja jugoslovensko finala pobjednika regionalnih festivala Jugoslavije, što je predstavljalo koncept koji je ovaj festival postavio trajno u vrh muzičkih zbivanja u bivšoj domovini, i sačuvalo mu originalnost i trajnost u narednim decenijama...
Godine 2018. Fuad Ruvić je izdao knjigu PRIČA ZABORAVLJENIH LJETA koja jetrajno sačuvala sjećanja na historiju festivala na koji je  Maglaj uvijek bio ponosan. Osim toga knjiga opisuje i razvoj Maglaja i njegove kulture u najdinamičnijem periodu, razdoblju od 60 godina. Time postaje i dokument od neprocjenjive vrijednosti za ovaj grad.
Knjiga problematizira i trajni nemar koji pokazujemo prema kulturi sjećanja, pa i kada se radi o materijalnim dokazima prošlosti, kao što je storija o maglajskoj Gradini...





maglaj.net