Eldar Pezer Općoj biblioteci poklonio dva vrijedna izdanja Mulabdićevih djela
Nedavno je Zavičajna zbrirka Opće biblioteke Maglaj postala bogatija za još jedan primjerak prvog izdanja „Zelenog busenja“ Maglajlije Edhema Mulabdića iz 1898. godine, ali i za primjerak ove knjige objavljen 1944. godine, dakle u vihoru Drugog svjetskog rata, primjerak koji ova ustanova nije posjedovala.
Zasluga je ovo Eldara Pezera, studenta pete godine Medicinskog fakulteta na SSST Univerzitetu u Sarajevu i svojevremeno jednog od najaktivnijih čitalaca u Federaciji BiH. Uprkos brojnim obavezama koje ima na fakultetu, Eldar je našao vremena da sačin prijekat pod nazivom „Edhem ef. Mulabdić - naš prosvjetitelj“ a sve s ciljem da javnost puno više sazna o prosvjetitelju, književniku velikom intelektualcu svoga vremena, a manje poznati tekstovi ponovno ugledaju svjetlo dana. Eldar je u želji da projekat bude što kvalitetniji u arhivama i muzejima istraživao rukopise, prepisku, fotografije, časopise i listove u kojima je objavljivao Mulabdić, dokumente, plakte a pronašao je i njegovu sedžadu koja se čuva u Bošnjačkom institutu Fondacija Adila Zulfikarpašića u Sarajevu. U pismu namjere koje je poslao na adresu maglajske biblioteke izmedju ostalog je i naveo:
„Ni vrijeme ni udaljenost ne mogu biti izgovor za zaborav ove kuće. Matična biblioteka i kuća svetog znanja prvi je svjetionik u nizu ustanova u kojima sam tražio ono znanje koje je ovdje započelo. Ovo je mjesto koje uvijek nosim u srcu, kao biblioteku koja me oblikovala. Čovjek je dužan svom zavičaju, i svaki pojedinac koji živi i misli, prema svom zavičaju treba se odnositi s najvećom brigom i ljubavlju. Taj dug, diktiran prirodom mog djetinjstva i ljepotom ove ustanove, uvijek me prate. Zbog toga sam dugo razmišljao o načinu na koji bih mogao odati počast biblioteci koja je bila ključni dio tog djetinjstva“.
Nevjerovatan čovjek, a naš
Eldar Pezer nam je u razgovoru otkrio da je na internetu pronašao oba izdanja Mulbdićevog „Zelenog busenja“. Primjerke je pronašao u Hrvatskoj, oba su bila vrlo očuvana, kupio ih je i odlučio pokloniti za Zavičajnu zbirku maglajske biblioteke. Sve ovo ga je motivisalo da počne istraživati o Mulabdiću, o kojem se još nedovoljno zna. „Istražujući pronalazio sam sve više i više materijala o Edhemu Mulabdiću i ostao sam fasciniran njegovim radom, a u isto vrijeme bilo me sramota što mi ne znamo toliko o njemu. U svoje vrijeme bio je u vrhu intelektualne elite BiH, dočekao je svojevremeno i jeruzalemskog muftiju, njegovom zaslugom izgrađen je objekat u kojem se sada nalazi Prva bošnjačka gimnazija, bio je čovjek, barem sam ja tako stekao utisak, koji se za mnogo toga pitao. Bio je istaknut prosvjetitelj, nevjerovatan čovjek, a naš, iz Maglaja. Smatram da mi Maglajlije treba da mu damo mjesto koje zaslužuje“, ispričao nam je Eldar. I pored svih obaveza na zahtjevnom fakultetu, ozbiljno se prihvatio istraživačkog rada o Mulabdiću. Bio je prije svega znatiželjan. „Pored romana, Mulabdić je napisao i četiri drame, prijevode, eseje, napisao je životopis Mustaj-bega Uzeirbegovića, zapisivao je narodne poslovice, bio je jedan veliki erudita. Nije njegov rad samo 'Zeleno busenje'. Istražujući zapitao sam se kako je moguće da je jedan takav intelektualac, prosvjetitelj, čovjek koji je naš narod uveo je jedno novo doba, odškolovao ga, bude zaboravljen. Moramo znati više o Mulabdiću, posebno mladi i to, rekao bih kroz javnu strategiju da se ništa ne prepusti slučaju“, dodao je na kraju razgovor Eldar Pezer.
U biblioteci sretni zbog značajne donacije
Kako nam je rekla na početku razgovora Nina Bunjevac-Salkić, direktorica Biblioteke, Eldar Pezer je posebno privržen biblioteci i čitanju, a takvih mladih ljudi ima još u našem gradu. „Vjerujem da ćemo zajednički moći realizovati projekat kojeg je Eldar osmislio i unaprijediti kulturne sadržaje biblioteke i Maglaja. Sve pohvale za ovog mladog čovjeka čiji život nije vezan za bibliotekarstvo ni književnost, on je naš budući ljekar, ali on sam uvijek ističe važnost čitanja i poštivanje knjige. Vjerujem da će Eldarov angažman potaći i druge mlade ljude da više razmišljaju o značaju knjige i biblioteke, da više čitaju kako bi i sami dostigli stepen u kome se otvaraju vrata istraživačkog, umjetničkog pa i naučnog rada. Sve su to načini da se čovjek izrazi i da pokaže i u jednoj maloj sredini, kakva je Maglaj, da je samo nebo granica i da može dosegnuti sve što želi“, izjavila je direktorica Bunjevac-Salkić.
Uz Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u BiH iz ove ustanove su podsjetili građane da razmišljaju o značaju bibliteka, podsjećajući u isto vrijeme vlasti na svim nivoima koliko su ove ustanove značajne i koliko im se pridaje pažnje u svijetu. Nažalost, u Bosni i Hercegovini u toj mjeri nije slučaj. „Vjerujemo da će se shvatiti njihova važnost, a ljudi poput Eldara Pezera su pravi putokaz za tako što“, poručili su iz Opće biblioteke Maglaj.
N.Br./maglaj.net