Sve više osjećamo posljedice klimatskih promjena, svjedoci smo toga i tokom ovog proljeća – hladnog, sa dosta padavina pa i mrazom. Posljedice takvog vremena posebno su osjetili voćari i pčelari. „U martu smo imali toplije dana, u aprilu u nizinama bilo je mraza, a tokom maja padavine su obilnije a i temperature su ispod prosjeka. Sve to negativno utiče na redovni razvoj biljaka – cvjetanje, oprašivanje i oplodnju biljaka.
Žale se voćari jer u martu, zbog tolijeg vremena, ranije je krenula vegaticija, biljke su ranije procvjetale, a voćke su bile u punom beharu. Mraz je sve dodatno poremetio, došlo je do propadanja cvjetova, zbog obilnih padavina došlo je i do ispiranja polena. Smanjeno je oprašivanje što naravno utiče i na same prinose. Ne možemo zanemariti ni pčele, zbog hladnog i kišovitog vremena one ne izlaze iz košnica, a znamo da su one najvažniji oprašivači. Ukoliko nema cvjetova nema ni nektara, pa i pčele ostaju bez izvora hrane“, ispričala nam je Ajla Smajlović, magistra poljoprivrede.
Ovako vrijeme ne pogoduje ni proizvodnji povrća na otvrenom. Zbog vlage, biljke napada dosta patogena, dolazi i do truleži korjena. „U ovakvim uslovima česte su biljne bolesti, posebno gljivične. Poljoprivredni proizvođači bi trebali znati da je dobro i preventivno tretiranje biljaka. Pratiti vremensku prognozu i ukoliko će biti padavinam trebalo bi se koristiti neko sredstvo na bazi bakra i biljku preventivno zaštititi, a ne nakon padavina kada su se već razvili uslovi za razvoj gljivica. Ako su već uočeni neki simptomi bolesti, preporučujem sredstva sa sistemičnim djelovanjem, a u našim poljoprivrednim apotekama uvijek se može dobiti koristan savjet.
Kako se sada ponovno najavljuju više temperature zraka, nešto bi se i dalo spasiti, naravno ukoliko poroizvođači budu osvješteni. Folijarnom prihranom sa sredstvima na bazi aminokiselima i alga, možemo opraviti naše biljke, naravno ako djelujemo u pravo vrijeme. Nažalost, dosta voćki je stradalo – tamo gdje je bilo mraza i tu oporavka nema. A kada je u pitanju proizvodnja povrća na otvorenom, zbog lošeg vremena nisu se mogle provesti agrotehničke mjere – priprema zemljišta, sjetva i sadanja i mnogi su to ostavili za neki naredni period. Nije se sadio rasad, pa će sve kasnije prispjevati. Na naki način to se u ovakvim vremenskim prilikama pokazalo i dobro“, dodala je magistra Smajlović.
Naša sagovornica poljoprivrednim proizvođačima uputila je i poruku. „Klimatske promjene su naša realnost, mi kao društvo moramo pravovremeno zaštititi našu proizvodnju preventivnim mjerama – pratiti vremensku prognozu, monitoring, zdravstveno stanje biljaka i na vrijeme reagovati. Kako sam se tokom studija posebno posvetila zaštiti biljaka i fitomedicini, predlažem preventivne mjere kojima se može dosta toga uraditi. Ukoliko uočimo da je naša biljka zaražena, moramo je ukloniti, dalje koristiti sredstva na bazi bakra koja su jako dobro preventiva i naravno ne dozvoliti da nam biljke obole, pa tek onda koristiti zaštitna sredstva“.